Čovjek bi pomislio da u 21. stoljeću nećemo morati promišljati i razgovarati o ravnopravnoj raspodijeli poslova u kućanstvu među partnerima. Oh, kako varljivo!

Iako se situacija mijenja i partneri sve više dijele zadatke oko održavanja zajedničkog kućanstva, fizička manifestacija skidanja tereta održavanja kućanstva ne umanjuje onu nevidljivu – mentalnu.

Mentalno opterećenje – što je to?

Mentalno opterećenje ili kognitivni rad često je zapostavljen dio svakodnevnog bivanja.

Najbolje ćemo ga objasniti ako ga usporedimo sa project managementom/upravljanjem projektima.

Što je posao sam za sebe. Obično plaćen.

Dok project manageri brinu o organizaciji, planiranju i tome jesu li sve uključene strane izvršile svoje zadatke, osobe koje preuzimaju ulogu kućnog project managera, uz eventualni plaćeni posao, planiranje, organizaciju i provjeru, također izvršavaju jedan dio ili cjelokupan kućanski posao.

Mentalno je opterećena ona osoba koja na sebe preuzima ulogu da:

• Planira dnevne, tjedne, mjesečne godišnje aktivnosti ukućana
• Brine o tome da računi budu plaćeni na vrijeme
• Organizira, planira dnevnu, tjednu, mjesečnu nabavku namirnica
• Organizira i planira redovne poslove čišćenja kuće
• Planira godišnje odmore, izlete, posjete prijateljima i rođacima, rođendane, godišnjice,…
• Planira sve dnevne aktivnosti djece
• Brine o prehrani ukućana
• Brine o kućnim ljubimcima
• Zadaje zadatke ukućanima
• Provjerava izvršenje zadataka ukućana
• Nedostatak vremena za zadovoljenje vlastitih potreba i odmor

Ukoliko ukućani sudjeluju u izvršavanju obaveza, no ne preuzimaju svoj dio mentalnog tereta, tj, kognitivnog rada, to izgleda otprilike ovako:

• Partner/dijete govori: – javi mi ako ti treba pomoć/ reci mi što da napravim
• Odrade samo i isključivo onaj dio posla koji smo zamolili. Npr., operu suđe ali ga ne pospreme u ormariće; uključe perilicu, no ne stave rublje na sušenje
• Potroše određenu namirnicu, no ne stave na popis da treba kupiti novu
• Na bilo koji oblik prigovora odgovaraju sa: – zašto mi nisi rekao/la da to napravim?

Mentalno opterećenje nije određeno spolom, no…

Istraživanja pokazuju da su mentalno opterećene većinom žene.

Prema studiji iz 2019. Godine provedene na 400 parova, 88% žena izjavilo je da prvenstveno organizira kućanske poslove, dok je 76% žena izjavilo da su uglavnom odgovorne za održavanje reda u kućanstvu.

Razloga ovakvom preopterećenju je mnogo – od uvriježenog mišljenja da je ženama briga o kućanstvu urođena (što, dakako, nije), do činjenice da žene ponekad smatraju da brže i bolje obavljaju ili organiziraju određene stvari.

Koji god razlog bio, činjenica je da mentalno opterećenje ostavlja posljedice. Pogotovo kada su u pitanju zaposlene majke.

Velik obim obaveza osobe koje su mentalno preopterećene dovodi do umora, bezvoljnosti, depresije i burnouta. Kolateralne žrtve su i partnerski odnosi, kao i odnosi s djecom.

Što napraviti po pitanju mentalnog opterećenja?

Prva stvar bila bi da mentalno opterećenje napravimo vidljivim. Bitno je pričati o tome što i koliko je zahtjevno konstantno krojiti planove, brinuti, provjeravati, izvršavati. Zatim je, dakako, bitno iskomunicirati problem sa ukućanima kako bi svatko preuzeo jedan dio organizacije.

Problem i možda najnevidljivija skupina su osobe koji kompletan teret kućanstva nose na leđima bez ikakve mogućnosti da isti taj teret podijele. U ovu kategoriju spadaju samohrani roditelji male djece ili njegovatelji starijih, bolesnih ili slabopokretnih članova obitelji, pošto se ovaj tip odgovornosti ne može ublažiti prebacivanjem jednog njenog dijela na ukućane, a na institucije se ne može računati. Osim u dijelu patronaže. Tako da teret ove skupine ostaje ili na jednoj osobi ili ovisi o platežnoj moći, tj. plaćenoj osobi van obiteljskog kruga.

Naša Marcela je u ime povećanja vidljivosti ovog problema ugostila Anju Mihajlović iz udruge B.a.B.e

B.a.B.e su pokrenule kampanju #JutrosSamStala kojom žele osvijestiti javnost o svakodnevnom neplaćenom kućanskom i mentalnom neplaćenom radu kojem su opterećenije upravo žene.

Ova je kampanja je dio projekta “Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene”.

Cilj ovog projekta je razvijanje i predlaganje adekvatnih javnih politika koje bi doprinijele usklađivanju privatnog i poslovnog života.

Više o ovoj temi, što možeš napraviti kako bi mentalni, no i fizički teret svakodnevnih kućanskih obaveza bio ravnopravno raspoređen možeš čuti klikom na ovaj LINK.

Autorica: Eva Požar