Koja je cijena pandemijske laži?

7. listopada 2025.
Emisije

Koja je cijena pandemijske laži?

Promoviranje dezinformacija i teorija zavjere tijekom Covid-19 pandemije proizvelo je dodatnu gospodarsku štetu Hrvatskoj

Autor: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Nema sumnje da je politika Vlade RH tijekom pandemije Covid-19 pridonijela gospodarskoj šteti RH. Mjere kao što su karantena, ograničavanje kretanja, turističkih ulazaka u RH itd. direktno su uzrokovale gospodarsku štetu. No, te mjere bile su redovit i standardan epidemiološki odgovor na zaraznu virusnu bolest koja se brzo i lako širila i za koju u trenutku izbijanja nije postojalo cjepivo. Odlučivalo se temeljem redovitog opreza, cost-benefit kalkulacije i potencijalne standardne trijaže pod vidom zdravlja, gospodarstva i funkcioniranja društva. Može se reći da su se te mjere teško mogle izbjeći, napose u društvu kao što je hrvatsko. No, visok stupanj nepovjerenja u sve vrste vlasti, visok stupanj percepcije korupcije i vjerojatno najviši udio građana u EU, a koji vjeruju u najmanje jednu teoriju zavjere u RH bio je plodno tlo da se ta šteta učini još većom od strane onih koji su širili dezinformacije i teorije zavjere o pandemiji. Ta je šteta gospodarski moguće još veća, a što je na prvo pogled protuintuitivno.

Ne postoji konačna procjena broja ljudi koji se nisu pridržavali mjera pa su se zarazili, oboljeli i preminuli ili nisu bili cijepljeni isključivo zbog anti-vakserskih tvrdnji i ostalih teorija zavjere i dezinformacija vezanih uz Covid-19. No postoji niz međusobno neovisnih pokazatelja koji uzeti zajedno konvergiraju prema indiciji kako je taj broj stvaran i kako ga se može iskazati u postotku. Neki od tih pokazatelja su sljedeći:

(1) Do sredine 2023. prosječna pokrivenost primarnim cijepljenjem u EU („primarni ciklus“) iznosila je ≈ 75%. Neke zemlje (Hrvatska, Slovačka, Poljska) bile su ispod 60%. Dio slabije procijepljenosti, usprkos dostupnosti cjepiva i cijepljenja u RH može se pripisati strahu od nuspojava, neodlučnosti, neopravdanim sumnjama u valjanost, djelotvornost cjepiva. (1)

(2) Prema članku „Što se krije iza značajnih razlika u stopama cijepljenja protiv COVID-19 između država članica EU“ (2022.), oko 13,4% Europljana planiralo je odgoditi cijepljenje, a 11,2% nije imalo namjeru cijepiti se. (2) Dio tih 13,4, tj. 11,2% sigurno je bio pod utjecajem niza dezinformacija o pandemiji. Koliki je taj postotak nije jasno. U članku „Oklijevanje u vezi s cijepljenjem protiv COVID-19 u osam europskih zemalja“ od ≈ 6% u Španjolskoj do ≈ 62% u Bugarskoj tvrdilo je oklijevanje u vezi s cijepljenjem (ovisno o zemlji) u to vrijeme. (3) Čak 18% Hrvata tvrdilo je 2021. da ne vjeruje farmaceutskoj industriji što je dijelom ovisno o širenju dezinformacija o toj industriji. (4)

(3) Mnoge studije pokazuju snažnu statističku povezanost između vjerovanja u dezinformacije/teorije zavjere i oklijevanja u cijepljenje. Npr. veće oklijevanje među ljudima s visokim uvjerenjima u zavjeru, niskim povjerenjem u institucije i onima koji intenzivno koriste društvene mreže. (5) Čak 39% Hrvata vjerovalo je tijekom pandemije da je pandemija rezultat djelovanja vlada ili raznih organizacija. (6) To je blizu prosjeka EU koji oko 24% onih koji su oklijevali ili odlučno odbijali cijepljenje. Zamislimo da se radi o polovici navedenog postotka, tj. oko 20% necijepljenih koji su bili neodlučni, odgađali cijepljenje ili ga načelno odbijali pod utjecajem dezinformacija i teorija zavjere. Uz sve ograde, ovdje se radi o stotinama tisuća građana RH koji se nisu cijepili jer su bili pod utjecajem dezinformacija i/ili teorija zavjere. Na razini EU to bi bilo otprilike 30-80 milijuna građana koji se nisu cijepili jer su bili pod utjecajem dezinformacija i teorija zavjere. Dakako, ovdje (1–3) ne možemo znati točan broj građana RH koji se nisu cijepili zbog navedenih razloga, ali moguće je analogijom iz europskih podataka dobiti okvirni broj koji za RH nije malen.

(4) Sporost procjepljivanja, tj. dosezanja kolektivnog imuniteta (temeljem neodlučnosti, odgađanja cijepljenja ili odbijanja) uzrokuje načelne probleme među kojima su najvažniji sljedeći: povećanje broja zaraženih, oboljelih i preminulih, neposredni i posredni povećani troškovi zdravstvenog sustava, produljenje pravila karantene što uzrokuje neposredne gospodarske gubitke, pad BDP-a, slabiju zaradu od ljetne turističke sezone, sporiji gospodarski oporavak itd., ali i posredne gospodarske gubitke kao što su gubitak posla, nemogućnost otplate zajmova i drugih dugovanja itd., ali i posredne ne-gospodarske gubitke kao što je utjecaj za tjelesno i mentalno zdravlje. (7), (8), (9), (10), (11)

Može se reći da su senzacionalističke vijesti i komentari, zastrašivanje, širenje dezinformacija i teorija zavjere sigurno dijelom uzrokovale gospodarsku štetu RH. Na globalnoj razini i na razini EU to potvrđuje cijeli niz znanstvenih istraživanja od kojih su neka uspjela odoljeti izazovu replikacije. (12), (13), (14), (15), (16), (17), (18) Postotak građana Hrvatske koji vjeruje u najmanje jednu teoriju zavjere o pandemiji Covid-19 (karantena, zaštitne maske, ograničavanje kretanja, cjepivo, nuspojave cijepljenja, opasnosti cijepljenja i djelotvornost cijepljenja) bio je (a možda i dalje jest) 25-35% građana. Kako smo rekli na početku, koliko je njih oblikovalo ta vjerovanja u teorije zavjere temeljem dezinformacija koje su se snažno širile u medijima i na društvenim mrežama nije poznato, ali razumno je pretpostaviti da se radi o najmanje 50%. Ta su lažna vjerovanja vodila do odluke o odlaganju cijepljenja ili ne cijepljenju što je sigurno proizvelo gospodarske štete.

Zanimljiv je i podatak o glavnim polugama širenja dezinformacija i teorija zavjere. Jedna od glavnih poluga bile su društvene mreže, tj. Facebook koji je u RH među korištenijim mrežama. Nevjerojatno, ali istinito, tu je bila i javna televizija koja je u nekoliko svojih emisija (temeljem zaštite uredničke i autorske slobode) tolerirala širenje dezinformacija i teorija zavjere o pandemiji. Na koncu, tu su bile izjave i konferencije za medije političara, a koje je prenosila uz ostale i javna televizija, a koji su te događaje koristili kako bi širili dezinformacije i teorije zavjere (de factookupljali i homogenizirali svoje biračko tijelo). Među osobama tu su najzastupljeniji bili znanstvenici iz područja biomedicine, zatim političari, a tek pojedinačno aktivisti, novinari i ostali. Ovo nije potpun popis jer je bilo puno više osoba (čak i osoba iz rimokatoličke crkve) pa čak i skupina i organizacija (koje su organizirale i podupirale razne prosvjede i akcije).

ChatGPT veli sljedeće kad ga se pita za najistaknutije i najaktivnije osobe (napose na društvenim mrežama) odgovorne za širenje teorija zavjere tijekom Covid-19 pandemije u Hrvatskoj putem tih istih društvenih mreža i drugih medija. Provjerili smo njegove reference i dovoljno su točne, a dodali smo još neke koje je on izostavio. Tablicu koju donosimo namjerno smo strukturirali tako da je prvi stupac ono što je promovirano ili za što su ljudi optuživani, a tek u drugom njihove struke ili uloge i u trećem njihova imena i prezimena. Navedene osobe posebne su bile aktivne na društvenim mrežama tijekom pandemije, a ponekad su to ostale i nakon nje nerijetko nastojeći dokazivati kako su cijelo vrijeme bile potpuno u pravu.

Mnogi su pisali o ovim promocijama dezinformacija i teorija zavjere, a najdetaljnije ih je razotkrivao Faktograf (poveznice dajemo uz sažetke stajališta u prvom stupcu).

Zaključno, da, može se opravdano tvrditi da su dezinformacije i teorije zavjere uzrokovale dodatnu gospodarsku štetu RH. Te dezinformacije imale su svoje začetke, kanale prijenosa i vjerojatan utjecaj na građane. Ta šteta može se podijeliti u neposrednu (npr. uzrokovanjem odgađanja ili odbijanja cijepljenja) i posrednu (npr. troškovi izazvani slabom procijepljenošću stanovništva), u kratkoročnu (npr. nagli i velik pad BDP-a) i dugoročnu (npr. sporiji oporavak gospodarstva; što su makroekonomske štete) i u mikroekonomsku (štete za domaćinstva, obrti i mala poduzeća). Konkretnu štetu, npr. u postotku BDP-a teško je izračunati. Hrvatska se nakon pandemije, iako sporije, ipak gospodarski oporavila, no vjerojatno će buduća istraživanja pokazati u skladu s prethodno vrlo visokim nepovjerenjem u institucije još veće nepovjerenje, a taj manjak povjerenja imati svoju cijenu, između ostaloga i gospodarsku.

Izvori:

(1) URL: https://bmcpublichealth.biomedcentral.com/counter/pdf/10.1186/s12889-023-17112-6.pdf?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(2) https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9231480/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(3) https://www.science.org/doi/full/10.1126/sciadv.abm9825?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(4) https://www.index.hr/vijesti/clanak/nova-anketa-44-posto-hrvata-kaze-da-su-se-cijepili-kako-bi-zastitili-druge/2300148.aspx (Pristupljeno: 30/09/2025).

(5) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34671900/ (Pristupljeno: 30/09/2025).

(6) https://www.nature.com/articles/s41598-023-44752-w (Pristupljeno: 30/09/2025).

(7) https://www.euronews.com/my-europe/2021/03/09/europe-must-speed-up-vaccine-rollout-to-boost-economy-says-oecd?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(8) https://www.oecd.org/en/about/news/press-releases/2021/03/the-need-for-speed-faster-vaccine-rollout-critical-to-stronger-recovery.html?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(9) https://www.euronews.com/business/2021/07/07/vaccination-and-lifting-of-restrictions-lead-to-faster-than-expected-eu-economic-recovery?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).

(10) https://www.researchgate.net/publication/357902239_The_effect_of_COVID_certificates_on_vaccine_uptake_health_outcomes_and_the_economy(Pristupljeno: 30/09/2025).

(11) https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8568597/?utm_source=chatgpt.com (Pristupljeno: 30/09/2025).