Četiri sekunde rapsodije u rijetkom zraku

Po lokalnom vremenu u točno 23. sekundi utorka, 23. veljače ove godine kamere Hrvatske meteorske mreže snimile su let a i pad vrlo sjajnog meteora, pinkicu slabijeg sjaja od Mjeseca u fazi prve četvrti. Više kamera ove mreže zabilježilo je rijetki događaj dok su snimke četiri kamere, one u blizini Zadra, s otoka Čiova, iz Zvjezdanog sela Mosor i iz etno sela Humac poviše Jelse na otoku Hvaru, omogućile izračun putanje i ostale analize. Koodinator meteorske mreže Damir Šegon tako izvještava da je tijelo usporedive veličine s rukometnom loptom u atmosferu Zemlje ušlo, u ovozemaljskim razmjerima vrtoglavom brzinom od oko 19,7 kilometara u sekundi (70920 km/h), svoj sjajni put započelo na visini od oko 84 kilometra, da se nakon nešto više od četiri sekunde preleta gasi pri brzini nešto manjoj od 3 kilometra u sekundi (10800 km/h) na visini od 26 kilometara. Analiza dinamike u zadnjoj točki svijetlog leta ukazuje na to da je meteorid, točnije njegov manji dio preživio svijetli let, kad izgaranjem u zemljinoj atmosferi gubi masu te se u toj kratkoj čaroliji uspio svesti na svega 25 grama mase i 25 milimetara promjera, veličine slične stolnoteniskoj ili golf loptici. U procjenama je korištena tipična gustoća od 3300 kilograma po metru kubičnom a krivulja leta i orbita tijela ukazuje nam na njegovo porijeklo iz asteroidnog pojasa.

Naime, nebeska tijela meteoridi koja vidimo kao svjetlosnu pojavu prilikom sraza sa zemljinom atmosferom ukoliko su dovoljo velike mase da ne izgore u potpunosti prilikom pada, tada nazivamo meteoritima. Svakodnevno iz svemira na Zemlju padne više od 40 tona materijala koji najčešće u našoj atmosferi sagori no međutim povremeno se dogodi i da koji veći komad preživi i stigne do površine Zemlje.

Meteorit je pao u Dalmaciju na šire područje Šibenika te su proračunima u Hrvatskoj meteorskoj mreži potražno mjesto sveli na 150 metara širine i 2 kilometra dužine. Samu lokaciju taje od javnosti kako bi eventualni nalaz meteorita zaštitili za potrebe znanosti i usput izbjegli “meteorsku groznicu” a na sam teren uskoro šalju jake potražne snage članova astronomskih društava. Što bolje može opisati ovu četverosekundnu rapsodiju doli Ritki zrok Valentina Boškovića

Izvor fotografija i više o temi na stranicama HAS-a.


Autor: Gordan Antić