neurorazličitost i glazba

Revolucija neuroraznolikosti

Neuroraznolikost je riječ koja u posljednje vrijeme iskače iz paštete.

Svatko ima neki ‘’poremećaj’’, pa se mnogima čini da su kasno dijagnosticirani ADHD, autizam, disleksija, disgrafija, te ostala stanja koja ovdje spadaju više trend nego stvarno stanje.

Što je uopće neuroraznolikost?

 

Sam pojam nije toliko star.

Kasnih ‘90-ih počela ga je koristiti Judy Singer, sociologinja kojoj je dijagnosticiran autizam.

Pojam označava pomalo revolucionaran koncept – drugačije umreženi mozgovi ne smatraju se (isključivo) poremećajem,

Stanja poput autizma ili ADHD, tj. geni koji ih uzrokuju ne smatraju se greškama, već varijacijama ljudskog genoma koja imaju brojne prednosti.

Kao primjer, jedan od gena povezanih uz ADHD je DRD4, tzv. Novelty Seeking Gene.

Ovaj je gen na evolucijskoj sceni oko 10 000 godina.

Evolucijski gledano, očito postoji dobar razlog da drugačije umreženi mozgovi postoje i dan danas.

No da bi uvidjeli snage i prednosti drugačije umreženih mozgova, potrebno je odmaknuti se od nametnutog koncepta ‘’normalnog’’.

Upravo je to učinio Universal Music U.K.

 

Uočivši da mnogi Universalovi glazbenici imaju drugačije umrežene mozgove, te da su neki od njih, poput Florence Welch i Billie Eilish počeli o tome otvoreno govoriti, David Joseph, CEO Universala zapitao se genijalno pitanje – ako je toliko Universalovih umjetnika neuroraznoliko, što je sa drugim osobljem na čiju se kreativnost tvrtka svakodnevno oslanja?

Imaju li optimalne uvjete za rad koji će im omogućiti da iz sebe izvuku ono najbolje?

Tako je, kroz istraživanje, povezivanje sa brojnim znanstvenicima i kroz brojne razgovore sa neuroraznolikim osobama nastao Creative Differences – priručnik za razumijevanje, prihvaćanje i inkluziju neuroraznolikosti u kreativnoj industriji.

Kako kažu na svojoj stranici:

 

Priručnik naglašava da, iako gotovo sve tvrtke u kreativnoj industriji prepoznaju vrijednost neuroraznolikosti na radnom mjestu, vrlo malo njih ima politike i prakse prilagođene neuroraznolikosti.

Specifične preporuke uključuju edukaciju o svijesti o neuroraznolikosti za sve zaposlenike, pružanje fleksibilnosti oko postupka prijave za posao, a također i neke manje očite prijedloge, poput sustava prijateljske podrške koja će novim zaposlenicima pomoći da bolje razumiju nepisana socijalna pravila. 

 

Činjenica da je kreativna, pogotovo glazbena industrija preplavljena neuroraznolikim umjetnicima ne bi trebala čuditi.

Drugačije umreženi mozgovi svijet vide i osjećaju na drugačiji način.

Jednako ga tako i prerađuju.

Kreativan outlet je ono što mnogima od nas doslovno ili figurativno spašava život.

Nije na odmet ni činjenica da razne supkulture ne odbacuju one ‘’drugačije’’.

 

U svijetu koji je kreiran za neurotipičnu većinu, neuroraznolikima je vrlo teško naći svoje mjesto.

 

Bilo da se radi o poslu, odnosima ili bilo kojem socijalnom aspektu, umjetnički krugovi su sigurna mjesta na kojima se od onih koji sudjeluju ne očekuje da budu potpuno ‘’normalni’’.

Tako da je svojevrsna revolucija pokrenuta upravo u glazbenoj, kreativnoj industriji zapravo vrlo logična.

 

Osim kreativnog outleta i osjećaja pripadnosti, još je davno znanstveno dokazano koliko glazba utječe na mozak.

 

Glazba igra veliku ulogu kod drugačije umreženih mozgova.

 

Kao primjer – glazba je ritam, ritam je struktura a struktura je ono što pomaže ADHD mozgu da se fokusira, da planira, da izvršava.

Često osobe s ADHD-om uče, rade, stvaraju sa više ili manje glasnom glazbom u pozadini.

Glazba koju volimo povećava razinu dopamina u mozgu.

Ovaj neurotransmiter, kojeg kod određenih neuroraznolikih stanja manjka,  regulira pažnju, radnu memoriju i motivaciju.

revolucija neuroraznolikosti

Kada se uvjeti za rad neuroraznolikih osoba zadovolje, kada drugačije umrežen mozak prestane biti tabu, tada do izražaja dolaze njihove izvanredne sposobnosti.

Hiperfokus, neutaživa znatiželja, raznolikost interesa, empatičnost i spontanost ADHD-ovaca; odlična memorija, usmjerenost na složene detalje, izražena osjetila osoba s autizmom; fantastična vizualna zapažanja osoba s disleksijom samo su maleni dio prednosti kojima  drugačije umreženi mozgovi mogu pridonjeti divnoj promjeni svijeta.

Glazbena je industrija napravila prvi korak.

S nestrpljenjem čekamo tko će napraviti idući.


Autor: Eva Požar